Intel Core i3, i5, i7 i Core Ultra — šta znače oznake

Kratak odgovor: u nazivu poput Intel Core i5-1345U svaki dio nešto znači. „i5” je klasa procesora, prve cifre („13”) su generacija, ostatak je oznaka modela, a slovo na kraju govori koliko energije procesor smije potrošiti — a time i kakav laptop može biti. Kupci gotovo uvijek gledaju samo prvi dio, iako u praksi generacija i slovo na kraju češće odlučuju kako će uređaj raditi nego to je li u pitanju i5 ili i7.

Naziv se čita u četiri dijela

Uzmimo Core i7-1355U i Core i5-13500H. Na prvi pogled jače djeluje i7, ali kada naziv rastavite, slika se mijenja:

• klasa — i3, i5, i7 ili i9 (kod novijih modela Core 3, Core 5, Core 7 ili Core Ultra 5, 7 i 9);
• generacija — jedna ili dvije cifre odmah iza crtice; kod oba primjera to je „13”, dakle 13. generacija;
• oznaka modela — cifre koje slijede, korisne za poređenje samo unutar iste generacije i iste klase;
• sufiks — slovo na kraju, koje govori o dozvoljenoj potrošnji i namjeni.

Kod starijih modela prva cifra je bila generacija: i5-8250U je osma, i7-9750H deveta. Od desete generacije postoje dva oblika numeracije, pa ćete vidjeti i i5-10210U i i7-1065G7 — u oba slučaja početno „10” znači istu generaciju.

Šta klasa i3, i5, i7 i i9 stvarno govori

Klasa je gruba podjela po broju jezgri i taktovima unutar jedne generacije:

• i3 / Core 3 — osnovni rad: dokumenti, preglednik, mail, video;
• i5 / Core 5 — sredina koja pokriva najviše korisnika i najčešći je izbor;
• i7 / Core 7 — više jezgri i viši taktovi, primjetno u poslovima koji traju: obrada fotografija, montaža, veliki projekti;
• i9 / Core Ultra 9 — vrh ponude, koji ima smisla samo u uređaju s ozbiljnim hlađenjem.

Ograničenje koje se rijetko kaže naglas: klasa se pošteno poredi samo unutar iste generacije i istog sufiksa. Procesor i7 iz štedljive serije u dužem opterećenju zna zaostati za procesorom i5 iz jače serije, jer mu potrošnja i hlađenje ne daju da drži tempo.

Generacija često znači više od klase

Između udaljenih generacija ne mijenja se samo brzina. Mijenja se proizvodni proces, a s njim odnos učinka i potrošnje; integrisana grafika je posljednjih generacija napredovala više nego sam procesorski dio; mijenja se i platforma — standard memorije, brzina diskovnog priključka, Wi-Fi i Thunderbolt.

Zato kod velikog razmaka u godinama noviji i5 obično bude pametnija kupovina od starijeg i7, pogotovo kod tankih uređaja gdje efikasnost odlučuje koliko će laptop trajati na bateriji i koliko biti bučan. To vrijedi i za obnovljene laptope, gdje se stariji i7 nudi kao adut.

Vrijedi i obrnuto: razlika između susjednih generacija zna biti mala, jer je Intel nekoliko puta izbacio generaciju koja je uglavnom osvježenje prethodne. Tada nema razloga plaćati više samo zbog veće oznake — isti novac bolje je uložiti u memoriju, disk ili ekran.

Slovo na kraju: U, P, H, HX, HK i G

Sufiks govori o tome kakav je uređaj u ruci, a ne samo šta piše u specifikaciji:

• U — najniža potrošnja: tanka kućišta, mirno hlađenje, najduže trajanje na bateriji. Standard za kancelarijski rad i školu, pa ga imaju ultraprenosivi modeli;
• P — srednja klasa uvedena s 12. generacijom: više prostora za rad nego kod U serije, uz kućište koje je i dalje prenosivo; kod najnovijih modela rijetka;
• H — viša dozvoljena potrošnja i aktivnije hlađenje, u nešto debljim uređajima; klasična klasa za gaming laptope i kreativni rad;
• HX — silicij iz stolnih računara prilagođen laptopu: najviše jezgri, ali i najveći zahtjev prema hlađenju. Sreće se u radnim stanicama i najjačim gaming modelima, koji su teški i rijetko tihi;
• HK — kao H, ali s otključanim množiteljem; ima smisla samo ako to zaista namjeravate koristiti;
• G1, G4, G7 — jačina integrisane grafike kod desete i jedanaeste generacije: veća cifra uz slovo G znači jaču grafiku.

Kod stolnih računara pravila su druga: K znači otključan procesor, F da nema integrisane grafike (pa je zasebna grafička kartica obavezna), KF oboje, a T izvedbu smanjene potrošnje. Odatle i česta greška: uzme se F model pa se otkrije da nema na šta priključiti monitor. Procesor i matična ploča moraju dijeliti i isto podnožje, pa procesore i matične ploče birajte zajedno, ili kroz sastavljanje računara.

Novo imenovanje: Core 3, 5, 7 i Core Ultra

Intel je nedavno izbacio slovo „i” iz naziva, pa umjesto i5 i i7 sada postoje Core 5 i Core 7, a iznad njih linija Core Ultra 5, 7 i 9. To nije samo drugo ime: ti čipovi su drugačije građeni, imaju osjetno jaču integrisanu grafiku i zaseban dio za zadatke vještačke inteligencije, označen kao NPU.

Numeracija prati istu logiku: kod oznake Core Ultra 7 155H prva cifra je serija, ostatak model, a slovo na kraju znači isto što i ranije. Druga serija počinje dvojkom, pa je Core Ultra 7 265H noviji, dok V označava izvedbu za tanke uređaje niske potrošnje.

Zamka vrijedna pažnje: Intel istovremeno prodaje i Core 7 i Core Ultra 7, a to nije isto — model bez riječi „Ultra” zasnovan je na starijoj arhitekturi pod novim imenom. Slično vrijedi za najjeftiniju klasu: oznake tipa Intel Processor N100 zamijenile su nekadašnje Celeron i Pentium nazive i namijenjene su osnovnim uređajima za preglednik i dokumente — dovoljno za to, ali ne više.

P-jezgre i E-jezgre — zašto broj jezgri više nije jednostavan

Od 12. generacije Intel u istom čipu kombinuje dvije vrste jezgri. P-jezgre (performance) su velike i brze, i njima pripada zadatak u prvom planu. E-jezgre (efficient) su manje i štedljivije, pa ih više stane; one preuzimaju pozadinske poslove — sinhronizaciju, ažuriranja, kartice koje ne gledate. Raspoređivanje radi sistem, bez vašeg podešavanja.

Posljedica je važna pri kupovini: podatak „12 jezgri” kod Intela ne opisuje isto što i ranije. Tražite podjelu, koja se obično piše kao 4P + 8E. Više E-jezgri bolje podnosi mnoštvo sitnih pozadinskih poslova, dok više P-jezgri pomaže u jednom zahtjevnom programu. Core Ultra modeli imaju i skupinu još štedljivijih jezgri u zasebnom dijelu čipa — zbog nje uređaj ostaje tih dok samo reprodukuje video, što se osjeti i na trajanju baterije.

Zbunjuje i to što je kod najnovijih Core Ultra generacija Intel izostavio dvije niti po jezgri, pa takav procesor ima manje niti nego stariji model s istim brojem jezgri. To nije nazadovanje — arhitektura je drugačija, pa se stara računica ne prenosi jedan na jedan.

Kako to primijeniti pri kupovini

Redoslijed koji se u praksi pokazao korisnim ide ovako: prvo namjena, pa klasa potrošnje (slovo na kraju), pa generacija, i tek onda i5 ili i7. Isti procesor uz to ne radi isto u svakom laptopu — proizvođač određuje koliko energije smije potrošiti i kakvo hlađenje dobija, pa se dva modela s istom oznakom znaju ponašati različito.

I na kraju, pošteno o tome kada ne treba plaćati više. Ako uređaj ima malo memorije ili spor disk, jači procesor neće riješiti usporavanje — razliku ćete prije osjetiti ako novac usmjerite u memoriju ili brži disk. Za igre više odlučuje grafička kartica nego klasa procesora. Ako tek počinjete birati, prođite kroz opšti vodič za izbor laptopa pa se vratite na procesor; isti način čitanja objasnili smo i za AMD Ryzen oznake.